Dario pise analize utakmica i forma-timova, uz pregled kljucnih brojki i trendova.

Dario Maric

U svibnju je u Bosni i Hercegovini blokirano ukupno 108.858 računa poslovnih subjekata, što predstavlja porast od 333 u odnosu na travanj, prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine. Najmanje jedan blokiran račun imale su 59.472 tvrtke, što je za 169 više nego u prethodnom mjesecu. Blokirani računi uključuju poduzeća iz različitih sektora gospodarstva, uključujući uslužne djelatnosti, agencije, zadruge, udruge građana, sportske i zdravstvene organizacije, kao i jedinice lokalne samouprave. Na kraju travnja bilo je blokirano 108.525 računa, dok je 59.303 poslovna subjekta imalo barem jedan blokiran račun. Podaci ukazuju na kontinuirani rast broja blokiranih računa u posljednjih deset godina. Prema prvom izvješću Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, bilo je blokirano 58.038 računa, dok je 35.694 poslovnih subjekata imalo barem jedan blokiran račun. Ovaj trend ukazuje na dugotrajne probleme s likvidnošću u dijelu gospodarstva, unatoč povremenim oscilacijama i oporavku pojedinih sektora.

Broj blokiranih računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini porastao je na 108.858 u svibnju, što je za 333 više nego u travnju. Najmanje jedan blokiran račun imalo je 59.472 tvrtki, dok podaci ukazuju na kontinuirani rast blokiranih računa u posljednjih deset godina.

Federalni revizori uputili su kritike Federalnom ministarstvu trgovine zbog niza propusta u provedbi zakonske regulative o neradnoj nedjelji, koja je na snazi od 17. studenoga 2024. godine. Prema izvješću Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, pitanje neradne nedjelje nije jedinstveno uređeno, što dovodi do različitih praksi u praćenju i provedbi zakonskih odredbi. Rad nedjeljom nije u potpunosti zakonski zabranjen, već ovisi o odlukama nadležnih tijela i poslodavaca, što rezultira neujednačenim iskustvima radnika i građana. Revizori ističu potrebu jasnijeg zakonskog okvira za regulaciju ovog pitanja. U drugom dijelu izvješća, revizori su ponovno utvrdili odstupanja u kontroli točenja goriva na benzinskim postajama. Nadzor elektroničkih mjernih sustava provode tržišna inspekcija, Federalni zavod za mjeriteljstvo te pravne osobe koje je imenovao Institut za mjeriteljstvo BiH. Izvješća o pregledima dostavljaju se Ministarstvu trgovine. Prema podacima za 2025. godinu, nabavljena količina goriva iznosila je 931.402.979 litara, dok je prodano 931.647.610 litara. Početne zalihe bile su 27.902.389 litara, a krajnje 27.792.446 litara. Utvrđeno je odstupanje od 134.688 litara, što je za 4.880 litara manje u odnosu na prethodnu godinu. Revizori su to pripisali nedostavljanju podataka iz razdoblja prekida rada elektroničkih mjernih sustava. Revizori su također zaključili da inspekcijske službe u većini slučajeva nisu postupale po zahtjevima Ministarstva, što je rezultiralo nedostatnim nadzorom i značajnim odstupanjima između nabavljenih i prodanih količina goriva. Nadalje, utvrđeno je da za određene nabave tijekom godine u ukupnom iznosu od 18.086 KM nisu provedeni postupci javne nabave niti su objavljena odgovarajuća izvješća, što nije u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Federalni revizori kritiziraju Federalno ministarstvo trgovine zbog propusta u provedbi neradne nedjelje, koja je na snazi od 17. studenoga 2024., te upozoravaju na nedostatke u kontroli točenja goriva na benzinskim postajama. Izvještaj ukazuje na odstupanja u količinama goriva i nedostatnu provedbu zakonskih odredbi.

Prema podacima iz travnja 2024. godine, prosječna neto plaća u Republici Srpskoj iznosila je 1.643 KM. Unatoč tome, kupnja stana i dalje je izvan dosega većine građana, posebno u većim gradovima. Naime, za prosječan stan površine 60 četvornih metara u Banjoj Luci potrebno je izdvojiti više od 232.000 KM, što odgovara gotovo 142 prosječne mjesečne plaće. To znači da bi stanovnik ove regije morao raditi gotovo 12 godina bez trošenja ijedne marke zarade kako bi mogao kupiti takav stan. Najniža prosječna cijena po četvornom metru zabilježena je u Modriči, gdje iznosi 1.711 KM. I u ovom gradu, međutim, prosječna plaća nije dovoljna za kupnju čak ni jednog četvornog metra stambenog prostora. Situacija je još izraženija u većim središtima: u Banjoj Luci prosječna cijena kvadrata doseže 3.881 KM, što znači da je za jedan metar potrebno izdvojiti više od dvije prosječne plaće. U Trebinju je cijena još viša – 4.577 KM po metru, što odgovara gotovo tri prosječne plaće. U nekim manjim gradovima cijene su nešto povoljnije, ali i dalje izvan dosega većine građana. U Prnjavoru prosječna cijena iznosi 2.174 KM po metru, u Prijedoru 2.711 KM, u Istočnoj Ilidži 2.436 KM, u Doboju 2.770 KM, u Foči 2.372 KM, a u Kotor Varošu 2.317 KM. Stanovnici Istočnog Novog Sarajeva suočavaju se s prosječnom cijenom od 2.875 KM po metru, što također premašuje mogućnosti prosječnog građanina. Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine *Remax*, ističe da su cijene na tržištu stanova u Banjoj Luci uglavnom određene kupcima s dodatnim kapitalom, poput investitora iz dijaspore ili onih koji kupuju nekretnine za iznajmljivanje. "Građani koji kupuju prvi stan uglavnom su primorani da se kreditno zaduže kako bi riješili stambeno pitanje", navodi Milanović. Cijene novogradnje u Banjoj Luci kreću se od 3.500 do 3.700 KM po metru u perifernim naseljima poput Ade, dok u centralnim dijelovima grada cijene prelaze 4.000 KM, a u nekim slučajevima dosežu i do 7.000 KM po metru. Stariji stanovi za adaptaciju, posebno oni bez lifta ili s manjom površinom, mogu se pronaći po cijeni od oko 2.500 KM po metru, dok se manji stanovi u centru grada prodaju za 4.000 do 5.000 KM po metru. Analiza tržišta jasno ukazuje na to da je odnos između prosječnih plaća i cijena nekretnina izrazito nepovoljan za većinu građana Republike Srpske, što dodatno otežava pristup stanovanju.

U Republici Srpskoj je za kupnju prosječnog stana od 60 m² u Banjoj Luci potrebno izdvojiti više od 232.000 KM, što odgovara gotovo 142 prosječne mjesečne plaće. Najniža cijena po metru zabilježena je u Modriči (1.711 KM), dok su u većim gradovima poput Trebinja cijene izrazito visoke (4.577 KM po metru). Stručnjaci upozoravaju da većina građana nije u mogućnosti kupiti stan bez zaduživanja, s obzirom na to da tržište uglavnom određuju investitori s dodatnim kapitalom.

Proizvođač Ledo povukao je s tržišta u Hrvatskoj proizvod Quattro Classic sladoled kao preventivnu mjeru radi provjere kvalitete ambalaže. Državni inspektorat Republike Hrvatske upozorio je na ovo povlačenje, koje se odnosi na sladoled okusa kakao-lješnjak, vanilija, čokolada i stracciatella, neto mase 495 grama odnosno 900 mililitara. Obuhvaćeni su proizvodi s oznakom lota L260227 i rokom trajanja do 27. kolovoza 2027. godine. Iz Inspektorata su objasnili da proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u području sigurnosti hrane. Proizvođač je istaknuo kako je povlačenje provedeno preventivno kako bi se osigurala kontrola kvalitete ambalaže, naglašavajući da je sigurnost potrošača njihov prioritet.

Ledo je preventivno povukao Quattro Classic sladoled s hrvatskog tržišta zbog provjere kvalitete ambalaže. Povlačenje obuhvaća proizvode s oznakom lota L260227 i rokom trajanja do 27. kolovoza 2027. godine, a odnosi se na četiri okusa sladoleda.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. godine Sarajevo je posjetilo 286.288 turista, što predstavlja rast od 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Broj ostvarenih noćenja dosegnuo je 717.366, što je povećanje od 13 posto u usporedbi s prvim pet mjesecima 2025. godine. Rast je zabilježen kako u broju stranih, tako i u broju domaćih gostiju – strani turisti porasli su za 10,5 posto, dok su domaća noćenja povećana za 30,4 posto, što dodatno potvrđuje atraktivnost grada među različitim skupinama posjetitelja. U svibnju 2026. godine Kanton Sarajevo posjetilo je 80.123 turista, koji su ostvarili ukupno 169.346 noćenja. Najveći broj stranih gostiju dolazio je iz Turske, Hrvatske, Kine, Srbije, Slovenije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Velike Britanije i Crne Gore. Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Haris Fazlagić, istaknuo je da kontinuirani rast turističkog prometa ukazuje na sve jaču poziciju Sarajeva na međunarodnoj turističkoj sceni. „Posebno nas raduje činjenica da pozitivni trendovi nisu ograničeni samo na vrhunac sezone, već se bilježe tijekom cijele godine. Rast od 13 posto u broju noćenja u prvom petomjesečju 2026. godine pokazuje da su aktivnosti promocije, razvoj turističke ponude i podrška projektima dali konkretne rezultate. Očekujemo da će nadolazeća ljetna sezona biti najuspješnija do sada, uz bogat program događanja, izravne zračne linije i raznovrsnu ponudu koju Sarajevo i Kanton nudi gostima“, izjavio je Fazlagić.

U prvom petomjesečju 2026. godine Sarajevo je zabilježilo značajan porast turizma s 286.288 gostiju i 717.366 noćenja, što predstavlja rast od 3,6 posto u broju turista i 13 posto u broju noćenja u usporedbi s 2025. godinom. Najveći broj stranih gostiju dolazio je iz Turske, Hrvatske, Kine, Srbije i drugih zemalja, dok je rast domaćih noćenja iznosio 30,4 posto. Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Haris Fazlagić, istaknuo je da ovi podaci ukazuju na sve jaču poziciju grada na međunarodnoj turističkoj karti i očekuje uspješnu ljetnu sezonu.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je za rusku novinsku agenciju RIA Novosti da se očekuje dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina u Banju Luku, povodom otvaranja rusko-srpskog hrama. Dodik je naveo da je potvrđeno ono o čemu je ranije razgovarao s Putinom, prenosi RIA Novosti i portal Klix.ba. „Potvrdio sam ono što smo prethodno dogovorili. Čekat ćemo, kad god to bude moguće. Kad god bude u mogućnosti, učinit ćemo to“, izjavio je Dodik. Podsjetio je i da se s ruskim predsjednikom sastao u Moskvi tijekom obilježavanja 9. svibnja, Dana pobjede, te istaknuo da su tom prilikom postignuti dogovori o nekoliko pitanja. „Tamo su postignuti dogovori o nekoliko pitanja“, dodao je Dodik. Najavio je i novi posjet Moskvi krajem rujna. „Jedino što sigurno znam jest da ću 25. rujna biti u Moskvi“, rekao je Dodik. Govoreći o Europi, Dodik je ocijenio da je izgubila gospodarsku snagu te da ovisi o energentima i tržištima iz drugih zemalja. „Europa je izgubila sve što je mogla, više nema gospodarstvo. Mora doći ovamo po energiju i tržišta. Kako će se Rusija postaviti prema tom pitanju, stvar je ruskog vodstva“, izjavio je Dodik.

Dodik potvrdio mogućnost dolaska ruskog predsjednika Putina u Banju Luku

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da se očekuje dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina u Banju Luku za otvaranje rusko-srpskog hrama. Dodik je potvrdio prethodne dogovore s Putinom i najavio novi posjet Moskvi 25. rujna.

Dodik potvrdio mogućnost dolaska ruskog predsjednika Putina u Banju Luku

Povezane rubrike

Povezane teme i vodiči

Nastavi čitati o temi

Više od ovog autora

Komentiraj