Domovinski pokret predlaže hrvatsku izbornu jedinicu u…

Domovinski pokret (DP) zatražio je od hrvatskih vlasti pokretanje političke inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine. Cilj je, kako se navodi, spriječiti ponavljanje situacija u kojima Hrvati u BiH nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

O ovoj temi raspravljalo se u emisiji Hrvatske televizije *Otvoreno*, u kojoj su sudjelovali Mladen Barać, Frano Matušić, Haris Zahiragić i Nino Raspudić. Inicijativa DP-a pokrenula je novu političku raspravu u Hrvatskoj i BiH, posebno uoči izbora koji su planirani za listopad 2026. godine.

Iz Domovinskog pokreta ističu kako žele spriječiti "bilo kakvu mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda". Iz HDZ-a Hrvatske naglašeno je da je za promjenu izbornog sustava i Ustava BiH potreban dogovor političkih stranaka i institucija unutar BiH.

Glavni tajnik Domovinskog pokreta i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać istaknuo je kako ova tema ne bi trebala biti tabu. "Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk.

Pogledajmo izborne jedinice u Republici Hrvatskoj – imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ono što bismo mi željeli vidjeti u BiH jest da ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju na isti način, ali imaju dvije glasačke kutije", objasnio je Barać.

Dodao je kako DP u roku od dva tjedna namjerava predstaviti službeni pozicijski dokument o ovoj temi te ga ponuditi koalicijskim partnerima, saborskim klubovima i Uredu predsjednika Republike Hrvatske.

"Mi smatramo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da Republika Hrvatska nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu", poručio je Barać.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić izrazio je stav kako Hrvatska ima jasnu poziciju u zaštiti prava Hrvata u BiH. Ponovio je da su Hrvati četiri puta preglasani pri izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

"To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti", kazao je Matušić. Naglasio je, međutim, da rješenje prije svega ovisi o dogovoru Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH.

"Na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koji se trebaju dogovoriti", rekao je Matušić. Najžešći dio rasprave otvoren je nakon spominjanja Herceg-Bosne.

Barać je naveo kako bi pitanje bilo kojeg teritorijalnog oblika koji bi Hrvatima osigurao ravnopravnost bilo stvar dogovora naroda u BiH, ali tek kada hrvatsku politiku budu zastupali autentični hrvatski predstavnici.

Na to je oštro reagirao Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA). "Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno, Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati.

Kada prijetite, trebate znati čime prijetite", izjavio je Zahiragić. Dodao je kako su takve poruke iz susjedne države neprihvatljive za BiH. "Vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite.

Argumentacija koju ste podastrli za to jednostavno ne stoji", kazao je Zahiragić. Odbacio je tvrdnje da je Željko Komšić nelegitiman član Predsjedništva BiH te istaknuo kako je Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan i legitiman član Predsjedništva.

U raspravu se uključio i saborski zastupnik Nino Raspudić, koji je naglasio kako problem nije u Komšićevom osobnom izjašnjavanju, već u političkom predstavljanju. "Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate", rekao je Raspudić.

Prema njegovim riječima, postojeći izborni sustav Hrvatima u BiH oduzima politički pluralizam jer ih, zbog straha od preglasavanja, gura prema okupljanju oko jedne političke opcije. "U svakom trenutku Bošnjaci mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike.

Dodatna je šteta to za Hrvate što ta situacija, strah od preglasavanja, Hrvatima oduzima pravo na pluralizam", objasnio je Raspudić. Matušić je tijekom rasprave ponovio kako je Komšić legalno izabran, ali da nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda. "Izabrali su ga Bošnjaci.

To je više nego jasno. U sredinama u kojima su Hrvati većina, gotovo nimalo glasova nije dobio Komšić", rekao je Matušić. Zahiragić je, s druge strane, upozorio da bi model dviju glasačkih kutija otvorio pitanje prava građana Federacije BiH koji se ne izjašnjavaju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati.

Podsjetio je i na presude Europskog suda za ljudska prava koje problematiziraju etnički model kandidiranja. "Europski sud za ljudska prava nam je rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko", poručio je Zahiragić.

Rasprava je završila bez približavanja stavova. Predstavnici hrvatske strane naglašavali su potrebu zaštite legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u BiH, dok je Zahiragić odbacio prijedlog hrvatske izborne jedinice i upozorio da BiH ne može prihvatiti rješenja koja bi, prema njegovu tumačenju, dodatno etnički dijelila izborni sustav.

Domovinski pokret najavljuje kako će svoj prijedlog konkretizirati u službenom dokumentu, dok iz HDZ-a Hrvatske poručuju da je interes Hrvatske stabilna, funkcionalna i europska BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna.

Domovinski pokret predlaže hrvatsku izbornu jedinicu u Federaciji BiH

Povezane rubrike

Povezane teme i vodiči

Nastavi čitati o temi

Povezani entiteti

Više od ovog autora

Komentiraj