Prosječna kreditna zaduženost građana BiH dosegla 4650 KM

Dok javni dug Bosne i Hercegovine privlači pažnju ekonomista i medija, kreditna zaduženost građana predstavlja područje koje izravno utječe na svakodnevni život stanovništva. Podaci iz posljednjih godina ukazuju na postupan rast kreditnog zaduženja građana, koji je dosegnuo povijesni maksimum.

Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini porasli su u godinu dana za 1,58 milijardi KM, prema podacima Centralne banke BiH. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju prosinca 2025. godine iznosili su 28,69 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 386,5 milijuna KM ili 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Krediti stanovništvu čine više od polovine ukupnih kredita i iznose 14,45 milijardi KM. Prosječna zaduženost po građaninu iznosi oko 4650 KM, a uzimajući u obzir realniji broj stanovnika, stvarni prosjek prelazi 5000 KM po osobi.

Ukupni krediti privatnim poduzećima na kraju prosinca iznosili su 11,51 milijardu KM, vladinim institucijama 1,54 milijarde KM, javnim poduzećima 770,7 milijuna KM, dok su krediti ostalim domaćim sektorima iznosili 403,7 milijuna KM.

Kreditni rast registriran je kod svih sektora: stanovništvo za 111,2 milijuna KM ili 0,8 posto, privatna poduzeća za 51,4 milijuna KM ili 0,4 posto, vladine institucije za 175,6 milijuna KM ili 12,8 posto, nefinancijska javna poduzeća za 34,8 milijuna KM ili 4,7 posto te ostali domaći sektori za 13,6 milijuna KM ili 3,5 posto.

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u prosincu 2025. godine iznosila je 11,1 posto ili nominalno 2,86 milijardi KM.

Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,58 milijardi KM ili 12,2 posto, kod privatnih poduzeća za 864,3 milijuna KM ili 8,1 posto, kod vladinih institucija za 256,3 milijuna KM ili 19,8 posto, kod nefinancijskih javnih poduzeća za 74 milijuna KM ili 10,6 posto te kod ostalih domaćih sektora za 95,3 milijuna KM ili 30,9 posto.

Statistika pokazuje da su građani 2014. godine bili zaduženi 7,43 milijarde KM, a na kraju 2025. godine 14,45 milijardi KM, što predstavlja dvostruko veću zaduženost. Prosječna zaduženost svakog stanovnika Bosne i Hercegovine skočila je s oko 2100 KM na 4650 KM.

U udrugama potrošača naglašavaju da skok iznosa nenamjenskih kredita potvrđuje da građani tekućim primanjima ne mogu sustići troškove života. Ekonomistica Mirjana Orašanin upozorava da struktura zaduženja jasno govori o stanju u društvu.

Građani se sve više zadužuju da bi pokrili opće troškove i izvanredne okolnosti, a inflacija već godinama guta primanja, pa su krediti postali način da se premosti jaz između plaća i stvarnih troškova života.

Najčešće se podižu nenamjenski krediti za tekuću potrošnju, a ne za investicije ili rješavanje stambenog pitanja.