Marko pokriva domaci nogomet i regionalna natjecanja, uz fokus na klubove i trenera.

Marko Kovacevic

U Zagrebu je održana prva sjednica četvrtog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tijela koje ima ključnu ulogu u povezivanju Hrvatske s Hrvatima širom svijeta. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, istaknuo je kako Savjet predstavlja važan instrument za očuvanje hrvatskog identiteta, kulture i zajedništva, kao i za jačanje suradnje između domovinske i iseljene Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj nacionalnoj manjini i hrvatskom iseljeništvu. Premijer Andrej Plenković naglasio je važnost kontinuiranog dijaloga i jačanja hrvatskog identiteta izvan domovine, istaknuvši da svi Hrvati, bez obzira na mjesto boravka, čine dio Hrvatske. Također je podsjetio na pet strateških projekata ukupne vrijednosti od 3,5 milijuna eura, koji uključuju obnovu Vrhbosanske nadbiskupije i biskupija u Bosni i Hercegovini, kao i potporu Hrvatskom etničkom institutu u Chicagu. Predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, istaknuo je kako veliki odaziv članova Savjeta potvrđuje snažnu povezanost Hrvata u domovini i izvan nje, te naglasio da Hrvati, bez obzira gdje žive, osjećaju jaku vezu s domovinom. Na sjednici je izabrano novo vodstvo Savjeta. Za predsjednika četvrtog saziva izabran je Mile Baričević, dok su potpredsjednici postali Marko Novak, Đanino Kutnjak, Vlatka Leko Roche i Jelena Nadinić. Sudionici su se obvezali nastaviti aktivno raditi na jačanju povezanosti između domovinske i iseljene Hrvatske.

U Zagrebu je održana prva sjednica četvrtog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Novo vodstvo predvodi Mile Baričević, a među prioritetima su očuvanje identiteta, jačanje suradnje s Hrvatima u BiH i podrška projektima vrijednima 3,5 milijuna eura.

Izgradnja tunela Prenj, dugog oko 10,9 kilometara, jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Projekt se već duže vrijeme povezuje s Koridorom Vc, međutim, do sada nije došlo do značajnijeg napretka u njegovoj realizaciji. Nedavno je, međutim, izražen interes američkih tvrtki za financiranje i izgradnju ovog objekta, među kojima se posebno ističe građevinski gigant Bechtel. Prema izvješću BiznisInfo.ba, ovaj interes predstavlja potencijalnu prekretnicu u realizaciji projekta, koji bi se mogao provesti kroz koncesijski model ili izravne partnerske aranžmane, omogućavajući bržu provedbu u odnosu na tradicionalne procedure financiranja putem međunarodnih razvojnih banaka. Kao primjer navodi se projekt Južne interkonekcije, gdje je američki angažman omogućio pokretanje procesa nakon višegodišnjeg zastoja. Trenutno se projekt tunela Prenj procjenjuje na između 1,1 i 1,2 milijarde konvertibilnih maraka, što ga čini najskupljim pojedinačnim objektom na Koridoru Vc i jednim od najvećih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Njegova izgradnja ključna je za dovršetak autoceste između Sarajeva i Mostara, kao i za povezivanje srednje Europe s Jadranom. Tunel Prenj planiran je kao središnji objekt buduće autoceste i, prema procjenama, na pojedinim dijelovima trase prolazit će više od jednog kilometra ispod površine planinskog masiva Prenj, što ga čini tehnički iznimno zahtjevnim projektom. Projekt uključuje izgradnju dviju odvojenih tunelskih cijevi s po dvije prometne trake u svakom smjeru, sigurnosne prolaze za evakuaciju, suvremene sustave ventilacije, video nadzor, automatsku detekciju incidenata, sustave za dojavu i gašenje požara te središnji kontrolni centar za upravljanje prometom. Najveći izazov u realizaciji projekta predstavlja složena geologija planine Prenj, poznata po krškom terenu, podzemnim vodama, špiljama i geološkim rasjedima. Očekuje se da će dovršetak tunela značajno skratiti vrijeme putovanja između Sarajeva i Mostara na oko jedan sat, uz povećanu sigurnost i smanjenje gužvi u odnosu na današnju magistralnu cestu kroz dolinu Neretve. Realizacija ovog projekta smatra se ključnom za dovršetak Koridora Vc i snažnije povezivanje Bosne i Hercegovine s europskim prometnim mrežama.

Izgradnja tunela Prenj, dugog oko 10,9 kilometara i procijenjenog na između 1,1 i 1,2 milijarde konvertibilnih maraka, jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Projekt, koji bi se mogao realizirati kroz koncesijski model uz sudjelovanje američkih tvrtki poput Bechtela, predstavlja potencijalnu prekretnicu za dovršetak autoceste između Sarajeva i Mostara te povezivanje srednje Europe s Jadranom. Tunel će na pojedinim dijelovima prolaziti više od jednog kilometra ispod površine planine Prenj, što ga čini tehnički iznimno složenim. Njegova realizacija uključuje suvremene sigurnosne i upravljačke sustave te predstavlja ključni korak za dovršetak Koridora Vc.

Na tradicionalnoj maturalnoj večeri u Jajcu, održanoj sinoć, četiri prijateljice – Iva, Barbara, Viktoria i Merjem – privukle su posebnu pažnju svojim izborom odjeće. Umjesto klasičnih maturalnih haljina, odlučile su se za narodne nošnje, čime su simbolično obilježile završetak jednog životnog poglavlja i istaknule bogatu tradiciju svoga grada. Tri od njih odabrale su katoličke jajačke nošnje, dok je Merjem predstavila muslimansku varijantu, time dodatno naglašavajući multikulturalnost Jajca. "Sve nas je ovo koštalo mnogo više nego da smo kupile obične maturalne haljine. Ali da je koštalo i tri puta više, ne bismo zažalile ni jedan jedini cent. Ponos koji smo osjetile gledajući ih sinoć ne može se kupiti novcem", izjavile su ponosne majke maturantica.

Četiri prijateljice iz Jajca proslavile su završetak osnovne škole na maturalnoj večeri odjevene u narodne nošnje – tri katoličke i jednu muslimansku, simbolizirajući time multikulturalnost svoga grada.

Hrvatska Vlada izdvojila je 3,55 milijuna eura za pet strateških projekata Katoličke crkve i hrvatskih institucija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Ugovori o potpori potpisani su u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a sredstva su namijenjena obnovi sakralne i kulturne baštine te razvoju infrastrukture hrvatskih zajednica izvan Hrvatske. Projekti se provode uglavnom preko crkvenih institucija: Vrhbosanske nadbiskupije, Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu, Srijemske biskupije te Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu. Najveći dio sredstava, 1,2 milijuna eura, dodijeljen je Srijemskoj biskupiji za izgradnju kompleksa 'Domus Dimitrianum'. Za obnovu crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu osigurano je 950.000 eura, dok je za infrastrukturne projekte Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije predviđeno 850.000 eura. Za obnovu Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu izdvojeno je 300.000 eura, a za projekte Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu 250.000 eura. Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je kako ovim ugovorima nastavlja politika Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine. Projekti, prema njegovim riječima, nisu samo infrastrukturni ili financijski, već imaju duboko simbolično i društveno značenje jer jačaju veze s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i iseljeništvu. Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić zahvalio se hrvatskoj Vladi i Središnjem državnom uredu za potporu, naglasivši kako bez nje dio projekata ne bi mogao biti realiziran. Govoreći o obnovi crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, Vukšić je istaknuo da taj projekt u cijelosti financira hrvatska Vlada. Biskup Petar Palić istaknuo je da materijalna pomoć ima širu poruku za Hrvate u Bosni i Hercegovini, pokazujući da nisu ostavljeni i da nisu sami. Srijemski biskup Fabijan Svalina ocijenio je kako potpora predstavlja znak prepoznavanja i podrške opstanku hrvatske zajednice u Srijemu. Fra Nikola Pašalić zahvalio se na potpori Hrvatskom etničkom institutu u Chicagu, čija se arhivska građa digitalizira kako bi bila dostupna mladim generacijama i istraživačima. Gvardijan fra Božidar Štrkalj naveo je kako obnova samostana i crkve u Jajcu za tamošnje Hrvate znači ne samo liturgijski prostor, već i sigurnost, nadu i znak opstanka. Prema crkvenim statistikama za 2022. i 2023. godinu, biskupije obuhvaćene projektima u Bosni i Hercegovini i Srbiji imaju oko 381 tisuću katolika, ne računajući hrvatske iseljeničke zajednice u SAD-u.

Hrvatska Vlada izdvojila je 3,55 milijuna eura za pet crkvenih i kulturnih projekata u Bosni i Hercegovini, Srbiji i SAD-u. Projekti uključuju obnovu crkava, izgradnju infrastrukture i digitalizaciju arhivske građe, a sredstva su namijenjena jačanju veza s hrvatskim zajednicama izvan domovine.

Jučer je jedna navijačica reprezentacije Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo privukla pažnjuTransparentom na kojem je pisalo: 'Dajem brata za dres Zmajeva'.Transparent je izazvao reakcije, a kreator dresa Haris Stambolić odgovorio je na društvenim mrežama. Stambolić je pozvao navijačicu da se javi kako bi se dogovorili oko predložene razmjene. 'Daj da ga nađemo da može zadržati brata', napisao je Stambolić. Prethodne noći 30.000 navijača ispratilo je reprezentaciju Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo. Stadion Koševo bio je pun, a navijači su pokazali snažnu podršku. Uz ozbiljne poruke, na tribini su bile i šaljive, poput one navijačice koja je ponudila brata za dres.

Kreator dresa reprezentacije BiH, Haris Stambolić, odgovorio je na transparent navijačice koji je glasio 'Dajem brata za dres'. Stambolić je pozvao djevojku da se javi kako bi dogovorili razmjenu.Transparent je bio jedan od zanimljivih trenutaka na punom Koševu, gdje je 30.000 navijača pratilo ekipu na Svjetsko prvenstvo.

U Gačicama i Kamenjačama započeli su radovi na izgradnji novog terena za balote. Prema informacijama portala Viteški.ba, na gradilištu je angažirano petnaestak mještana koji vlastitim radom i slobodnim vremenom doprinose stvaranju novog sadržaja za svoju zajednicu. Radovi se odvijaju punim intenzitetom, a uređuje se kompletan teren s betonskim rubnicima i pripremljenom podlogom. Uz ručni rad koristi se i mehanizacija kako bi se osigurala kvaliteta i dugotrajnost budućeg terena. Cilj je izgraditi jedan od najljepših terena za balote na području općine Vitez, koji će služiti za sport, rekreaciju, druženje i okupljanje svih generacija. Projekt je pokrenut isključivo zahvaljujući inicijativi lokalnih stanovnika koji su još jednom pokazali koliko im je stalo do uređenja svog naselja. Ova akcija nastavak je niza aktivnosti provednih posljednjih godina na prostoru igrališta u Gačicama i Kamenjačama. Mještani su ranije uređivali okoliš, postavljali nove klupe, markirali malonogometni teren, uređivali dječje igralište te provodili brojne radne akcije kojima je ovaj prostor postao jedno od najuređenijih mjesta za okupljanje u ovom dijelu općine. Ako vremenske prilike budu povoljne, završetak radova očekuje se tijekom idućeg tjedna, nakon čega će mještani dobiti još jedan vrijedan sadržaj koji će dodatno obogatiti društveni i sportski život naselja.

U Gačicama i Kamenjačama započeli su radovi na izgradnji novog terena za balote. Projekt, koji je pokrenut inicijativom lokalnih stanovnika, uključuje uređenje terena s betonskim rubnicima i pripremljenom podlogom. Radovi bi trebali biti završeni tijekom idućeg tjedna, a teren će služiti za sport, rekreaciju i okupljanje svih generacija.

U Vitezu će se sutra, 19. svibnja, završiti tradicionalni proljetni blagoslov polja na grobljima. Obred će biti održan na preostalim grobljima: Dubravica, Gradsko groblje i staro groblje u Mošunju. Vjernici su pozvani sudjelovati u misnim slavljima, obredu blagoslova te zajedničkoj molitvi za pokojne i Božji blagoslov na obitelji, usjeve i svakodnevni rad. Osim misa na grobljima, jutarnja misa u župi održat će se u 8 sati, dok će mise u Kruščici i Topali biti u 10 sati. Večernja misa u župi započet će u 18 sati. Završetkom obilaska grobalja bit će okončan ovogodišnji proljetni blagoslov polja, koji predstavlja značajan vjerski običaj okupljajući brojne vjernike u molitvi i zajedništvu.

U Vitezu će se sutra održati završni dio proljetnog blagoslova polja na grobljima Dubravica, Gradsko groblje i staro groblje u Mošunju. Vjernici su pozvani na molitvu i zajednička misna slavlja, dok će se jutarnja, podnevne i večernja misa održati prema redovitom rasporedu u župi.

Poslovni centar PC-96 u Vitezu uskoro će ugostiti novo moderno trgovačko mjesto. Poznati domaći trgovački lanac Belamionix službeno otvara vrata svog novog hipermarketa (PJ 110), čime značajno proširuje svoju mrežu i donosi široku ponudu stanovnicima Viteza i šire regije Središnje Bosne. Svečano otvaranje zakazano je za srijedu, 10. lipnja 2026. godine, s početkom u 9:00 sati. Novi objekt nalazi se u atraktivnoj i lako dostupnoj zoni Zona 5A PC-96 Jardol, uz magistralni put prema Travniku. Hipermarket je projektiran prema suvremenim standardima kako bi kupcima osigurao vrhunski doživljaj i ugodnu kupovinu. Kupce očekuje impresivan asortiman od preko 30.000 prehrambenih i neprehrambenih artikala vodećih domaćih i svjetskih proizvođača. Uz bogati supermarket, u sklopu objekta otvorit će se i suvremeno opremljena dječja igraonica te restoran, što ovaj hipermarket čini idealnim odredištem za obiteljski izlazak i bezstresnu kupovinu. Povodom otvaranja, Belamionix je pripremio posebne pogodnosti za svoje kupce. Najbrže posjetitelje očekuju nagrade: prvih 3.000 kupaca koji ostvare račun u iznosu većem od 20 KM dobit će prigodan paket.

Belamionix otvara novi hipermarket u Vitezu 10. lipnja 2026. godine

Belamionix otvara novi hipermarket u Vitezu 10. lipnja 2026. godine. Svečano otvaranje zakazano je za 9:00 sati u poslovnom centru PC-96. Kupce očekuje širok asortiman, dječja igraonica i restoran, kao i nagrade za prvih 3.000 kupaca.

Belamionix otvara novi hipermarket u Vitezu 10. lipnja 2026. godine

Povezane rubrike

Povezane teme i vodiči

Nastavi čitati o temi

Više od ovog autora

Komentiraj